Što je, a što nije mobing? Kako postupiti?

  • Vrijeme čitanja:4 min. čitanja
Trenutno pregledavate Što je, a što nije mobing? Kako postupiti?
Mad male worker yelling at female colleague asking her to leave office, multiracial coworkers disputing during business negotiations, employees cannot reach agreement, blaming for mistake or crisis

Definicija mobinga i kako ga prepoznati

Mobing se odnosi na sustavno psihološko nasilje, uznemiravanje ili omalovažavanje na radnom mjestu koje može značajno ugroziti sigurnost, zdravlje i dostojanstvo zaposlenika. Ponekad je teško prepoznati mobing, ali postoje određeni znakovi na koje treba obratiti pažnju. Osobe koje su izložene mobingu često doživljavaju stalnu kritiku svog rada, izolaciju od drugih radnih kolega, te kontinuirane prijetnje i zastrašivanje.

Instrumenti mobinga uključuju verbalne napade, širenje lažnih informacija o radniku, te namjerno sabotiranje radnih aktivnosti. Važno je napomenuti da mobing može dolaziti ne samo od poslodavca, nego i od kolega iz iste ili različite hijerarhijske razine.

Pravni okvir zaštite od mobinga na radnom mjestu

Na području Republike Hrvatske, zaštita od mobinga regulirana je različitim zakonima i pratećim propisima. Prvi korak u pravnoj zaštiti je poznavanje relevantnog zakonodavstva koje se odnosi na sprječavanje mobinga. Ključni zakon u ovom području je Zakon o radu, koji jasno definira obaveze poslodavca u osiguravanju sigurnih uvjeta rada i zaštite dostojanstva radnika.

Prema Zakonu o radu, poslodavac je dužan spriječiti bilo kakav oblik diskriminacije ili uznemiravanja na temelju radnog odnosa. Također, Zakon predviđa mogućnost ugovora o radu koji jasno preciziraju prava i obaveze obiju strana u kontekstu sprečavanja omalovažavanja i uznemiravanja na poslu.

Prvi koraci nakon prepoznavanja mobinga

Kada radnik prepozna da je izložen mobingu, prvi korak je dokumentirati sve incidente koji se događaju. Ovo uključuje vođenje evidencije o datumima, vremenima, karakteru incidenata te imenima osoba uključenih u njih. Prikupljeni dokazi bit će ključni pri eventualnoj prijavi slučaja.

Nakon što sakupe dokazne materijale, radnicima se savjetuje razgovarati s odjelom ljudskih resursa ili nadležnim tijelom unutar tvrtke zaduženim za praćenje incidenta. Ako unutar tvrtke ne postoji jasno definirana procedura za rješavanje ovakvih situacija, moguće je konzultirati sindikalne predstavnike ili vanjske stručnjake za radno pravo.

Postupak prijave mobinga i očekivani ishodi

Ako pokušaji interno rješavanja problema ne daju rezultate, sljedeći korak je formalna prijava incidenta nadležnim institucijama. U Hrvatskoj se formalna prijava mobinga može podnijeti Inspektoratu rada ili sudskim putem podnošenjem tužbe protiv poslodavca.

Očekivani ishodi postupka variraju ovisno o prirodi dokaza i specifičnostima slučaja. Ako inspekcija utvrdi postojanje mobinga, poslodavcu mogu biti izrečene različite sankcije kao što su kazne ili nalog za rješavanje situacije unutar određenog roka. U sudskim procesima moguće je zahtijevati moralnu satisfakciju kao i materijalnu naknadu štete zbog pretrpljenog nasilja i ugroze zdravlja rada tijekom radnog odnosa.

Važnost mentalnog zdravlja i gdje potražiti podršku

Mentalno zdravlje igra ključnu ulogu u općem zadovoljstvu života i produktivnosti na poslu. Mobing može ostaviti duboke psihološke posljedice poput anksioznosti, depresije, te čak dovesti do razvoja posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP). Stoga je važno da pojedinci koji su izloženi mobingu prepoznaju znakove emocionalnog stresa i potraže potrebnu podršku.

Psihološka podrška može se potražiti kod stručnjaka mentalnog zdravlja kao što su terapeuti i psiholozi s iskustvom u tretiranju trauma vezanih uz radne uvjete i narušene odnose na poslu. Mogućnosti su također dostupne kroz programe pomoći zaposlenicima (EAP) koje neki poslodavci nude kao dio svojih inicijativa za očuvanje mentalnog zdravlja zaposlenika.

Zaključno, razumijevanje svih pravnih aspekata zakona vezanih uz mobing te posjedovanje konkretnih koraka za djelovanje mogu biti ključno pri obrani vlastitog integriteta i dostojanstva na radnom mjestu.

Tanja Kranjc Svetlić

Direktorica i vlasnica tvrtke Integra znanja, konzultantica & coach. Bavim se edukacijama preko 20 godina i smatram da je cjeloživotno učenje najbolji način da prvenstveno postignemo zadovoljstvo svojim osobnim životom. Zadovoljstvo osobnim životom i te kako se reflektira na poslovnu učinkovitost i uspješne poslovne rezultate te dugoročno zadovoljstvo i povjerenje klijenata. Više o meni pročitajte ovdje.